tala fou

O Pedro Cantalejo, le ulu o le ana o Ardales Andalusian, o loʻo tilotilo i ata vali o le ana o Neanderthal i totonu o le ana. Ata: (AFP)
O lenei mea na maua e faateʻia ai auā e manatu tagata o tagata Neanderthal o ni tagata anamua ma feʻai, ae o le tusiaina o ana i le silia ma le 60,000 tausaga ua mavae o se galuega ofoofogia mo i latou
Na iloa e saienitisi e faapea, i le taimi na le nonofo ai tagata i aso nei i le konetineta o Europa, sa tusia e Neanderthals ni stalagmites i Europa.
O lenei mea na maua e faateʻia ai auā e manatu tagata Neanderthal e faigofie ma feʻai, ae o le tusiaina o ana i le silia ma le 60,000 tausaga talu ai o se galuega ofoofogia mo i latou.
O ata vali o ana na maua i ana e tolu i Sepania na faia i le va o le 43,000 ma le 65,000 tausaga talu ai, 20,000 tausaga a o lei taunuu tagata i Europa i ona po nei. O lenei mea ua faamaonia ai na fatuina e tagata Neanderthal le faatufugaga pe tusa ma le 65,000 tausaga talu ai.
Peita’i, e tusa ai ma le saunoaga a Francesco d’Errico, o le tusitala fa’atasi o se pepa fou i le mekasini a le PNAS, o lenei sailiga e finauina, “o lo’o ta’ua i se tusiga fa’asaienisi o nei pigments atonu o se mea masani” ma o le taunuuga lea o le tafe o le u’amea oxide.
O se suʻesuʻega fou ua faʻaalia ai o le tuufaatasiga ma le tulaga o le vali e le ogatusa ma faiga masani. Nai lo lea, o le vali e faʻaaogaina e ala i le faʻasusu ma le feulaina.
O le mea e sili ona tāua, e lē tutusa o latou foliga ma faʻataʻitaʻiga masani na aumai mai le ana, o lona uiga o le vali e sau mai se puna mai fafo.
O suʻesuʻega auʻiliʻili e faʻaalia ai o nei lanu na faʻaaogaina i taimi eseese, e silia ma le 10,000 tausaga le va.
E tusa ai ma le saunoaga a d'Errico o le Iunivesite o Bordeaux, o lenei mea "e lagolagoina ai le manatu e faapea ua tele taimi na o mai ai tagata Neanderthal iinei i le faitau afe o tausaga e faailoga ai ana i vali."
E faigata ona faatusatusa le “ata” o tagata Neanderthal ma ata vali na faia e tagata o aso anamua. Mo se faataitaiga, o ata vali na maua i ana o Chauvie-Pondac i Farani e silia ma le 30,000 tausaga le matutua.
Peitaʻi, o lenei mauaina fou ua faʻaopoopoina ai faʻamaoniga e faʻapea na faʻaumatia le gafa o Neanderthal i le pe tusa o le 40,000 tausaga talu ai, ma e le o i latou o aiga masani o Homo sapiens ia ua leva ona faʻamatalaina o Homo sapiens.
Na tusia e le au e faapea o nei vali e le o ni "ata" i se uiga vaapiapi, "ae o se taunuuga o gaioiga faaleata e faamoemoe e faatumauina le uiga faafaatusa o le avanoa."
O le fausaga o le ana "sa i ai se sao taua i le faiga o faailoga o nisi o nuu Neanderthal", e ui o le uiga o nei faailoga o loo avea pea ma mea lilo.


Taimi na lafoina ai: Aokuso-27-2021